Ja imam Mengeš klasičnu gitaru (iz 1991 - piše Melodija Mengeš - made in yugoslavia).
|
mengeš - iz Mengeša...
Quote:
I ta firma je preživela "trandžu" rekao bih uspešno...sada je to Lastra...http://www.lastracom.com/...al ovde ne vidim da nešto proizvode, samo trguju (imaju u ponudi Yotke tambure "iz uvoza":krez: )...Kod njih se mogu poručiti Thomastik žice za tamburaške instrumente, skupe su i vrhunske! |
Quote:
|
Tovarna glazbil Mengeš
Privitak 1117
Evo iznutrica. Maestro, slika je manja. |
Quote:
|
Quote:
smanjio sam one tvoje sliketine od jučer. |
Ma to je slucajno. Na mobitelu sam nes krivo naredio. cekaj, koja je to na kraju tambura.
|
Farkaš bisernica ti je to....
Bilo bi još lijepo i očekivano da je bila stvar u predsjednicima ..... To je bio jal starijih tamburaša prema nama mladima tada osnovnoškolicima.... Valjda su se plašili konkurencije |
svirali su je sigurno ovi dečki iz jesenovca koji su na forumu...
ja sam takav instrument jednom koristio kao samicu, tako sam ga i naštimao :bonk: inače se štima isto kao farkaš brač1, oktavu više (sve 4 žice na D), ako se ne varam. |
Dvoglasne (Farkaš) i troglasne tambure
3 Attachment(s)
Zna li netko nešto više o ovim sustavima tambura? Evo tu sam našao neke slike i tekstove o ovim sustavima:
Dvoglasni kvintni sustav nosi naziv po Milutinu Farkašu "Farkašev sistem". Ovaj sistem se u početku sastojao od prve i druge bisernice (druga se zvala još i kontrašica), tri brača, dvije bugarije i berde. Kasnije im se pridodaje joščelović i čelo. Ovaj dvoglasni kvintni sistem bio je raširen u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Čehoslovačkoj i zapadnim zemljama. U drugoj polovini XIX stoljeća u Bačkoj i Srijemu je postojao dvoglasni kvartni sistem, ali je vrlo brzo prerastao u troglasni. Troglasni kvartni sustav se razvio u Bačkoj krajem XIX stoljeća. Sastojao se od prve i druge tambure, treće i četvrte tambure, prvog i drugog brača i basa. Ovakav sastav tambura, s izmjenjenim nazivom instrumenata i dodatnim čelom, bio je uobičajen i u Srijemu. Sve su tambure bile kruškolikog oblika, osim basa, koji je imao oblik sličan kontrabasu, a rjeđe kao gitara, slično berdetu. Troglasni kvintni sustav prvi je uveo Pera Ž. Ilić 1897. godine. On se sastojao iz prve i druge tambure, prvog i drugog brača, čela, kontre i basa. Sve tambure su bile kruškolikog oblika. Ovaj sustav je u Hrvatskoj prvi primjenjivao Alfons Guči, a kasnije ga je malo usavršio. Godine 1930. ovaj sustav postaje vodeći sustav u Hrvatskoj, 1939. biva prihvaćen i od strane Hrvatskog tamburaškog saveza, a od 1945. godine i od članova tamburaškog orkestra Radio Zagreba. Troglasne kvintne tambure su potpuno potisle dvoglasne (Farkaševe), koje su ostale još samo u nekim krajevima Hrvatske. |
Quote:
ukratko: to su samo faze razvoja tambure kao instrumenta i po mom mišljenju pripadaju prošlom svršenom vremenu. u muzej s tim... naravno, ne treba živjeti u uvjerenju da su tambure kakve se danas sviraju nepromjenjive i da će zauvijek ostati takve, iako osobno mislim neke da spektakularne promjene nećemo vidjeti. na onoj crno-bijeloj fotografiji koju si stavio su tambure koje je njihov kreator nazivao bendžolinama. izumrle su ko i dinosauri. |
1 Attachment(s)
Quote:
http://www.forum.tambura.com.hr/atta...1&d=1214051668 niesi li malo pobrkao pojmove... gdje su tu troglasne kvintne tambure ? Privitak 1875 evo ove lijeve, malo blize. vec se pricalo o tome na forumu... |
georges, ova banjolina je 4-glasna.
|
Quote:
|
troglasne kvintne tambure, poznatije kao janković sustav -LINK
na slici su brač i bisernica, iako nisu prikazane u stvarnom omjeru, pa bisernica izgleda veća od brača. |
quote iz druge teme
Quote:
|
da, ali ove banjoline koje si ti poslikao su 4-glasne, iako ima i 3-glasnih medju njima. to se vidi po broju žica (mašinica) na instrumentu.
bilo je puno experimenata s raznim vrstama tambura. neki eksperimenti su živjeli dulje neki kraće. najveća većina ih je došla na svijet kao mrtvorođenčad, neuspjeli pokus. veliko je pitanje koliko pažnje uopće treba posvetiti kojemu od tih experimenata. 2 i 3 glasne tambure koje su zaživjele i postojale dulje od jednog pokušaja u hrvatskoj u 20. stoljeću su jankovićev kvintni troglasni štim i farkašev dvoglasni dijatonski štim. ova epizoda s benđolinama nije potrajala dulje nego što je na tome inzistirao i forsirao ih čovjek koji ih je pokušavao uvesti u život. sve priče o 19. stoljeću u vezi tambura su čista prahistorija. * * * * * * * i još malo da razjasnimo stvar: neispravno si citirao. po tvom prethodnom postu ispada da su to sve moje riječi, ali nisu. to je preneseni post u kojem ja citiram mail jednog drugog tamburaša. sve skupa bi trebalo izgledati ovako: Quote:
|
Quote:
|
|
Quote:
Za iznajmljivanje nisam previse siguran. Kod nas u Sloveniji ovaj sistem jos uvijek igraju Preloski tamburasi, ali nisem siguran da imaju koji instrument viska za iznajmljivanje. A vjerovatno ces naci i nesto blize. :krez: |
Vremenska Zona je GMT +1. Trenutno je 07:12 sati. |
Powered by vBulletin Version 3.8.1 (hrvatski)
Copyright ©2000 - 2024, Jelsoft Enterprises Ltd.