#41
|
||||
|
||||
Evo sad ja imam jedno pitanje na naljepnici (etiketi) koju sam ja stavio, onoj zelenoj piše Kudlik Bela i adresa je Hanibala Lucića 5, a na ovoj crvenoj koju je twigi stavio piše Kudlik Vojislav Hajduk Veljka 1....jesu se to mjenjala imena ulica ili je radiona mjenjala mjesto????
__________________
Kad tambure zašute kad se svjetla ugase Otišlo mi društvo i prijatelj znan zadnje piće pijem sam! |
#42
|
||||
|
||||
Odgovor
Bela (Vojislav) najmanje 4 puta menjao mesto radionice. Zadnji je bio u ulici Hanibala Lučića. Ranije radionica uvek bila neka iznajmjena prostorija. Onaj polslednji je bio u njegovom stanu. Tamo je i umro.
|
#43
|
||||
|
||||
odgovor
I ja prvi put vidim tako nešto. Ne znam šta znači, ali sad već i mene zanima. Postoji nada da saznamo. Naime Belina unuka mnogo šta zna.
|
#44
|
|||
|
|||
žigić
......slažem se! Isprva su Kudovi stavljali žigove na glavu vrata, naprijed ili iza (zbog evidencije) al to je bilo lako za isturpijat , pa su npr. stari svirači (kudovski) koji bi otišli u mirovinu odjedamput postali vlasnici instrumenta kojeg su svirali u kudu.....mislim da je ovaj žig na slici upravo to, netko je prokužio foru pa se pametno sjetio "otisnut" unutra......a nije rijedak slučaj i da "ponosni vlasnik" otisne svoje inicijale na instrument....eto.
|
#45
|
|||
|
|||
Karoly K. akustična gitara
....molio bih našeg ernesta da ako postoji slika klasične akustične gitare od KK da postavi fotografiju......hvala
|
#46
|
|||
|
|||
imam jedno pitanje. neznam kolko je stara ona tambura sto sam stavio sliku pa me zanima od koje do koje godine je vojislav radio u radionici u ulici hajduka veljka 1, naravno ako se zna ili postoji kakav zapis tome...
|
#47
|
||||
|
||||
Quote:
Ako Vam to nešto znači, približno do 1970 god, bio ulici Hajduk Veljka, a posle toga u Hanibala Lučića. |
#48
|
||||
|
||||
Nastavak biografije Adama Kudlika
Adam već početkom juna 1893 godine bio u Subotici. Dobio dozvolu za rad i iznajmio jednu običnu kuću pored crkve Svete Terezije. Tu crkvu su upravo renovirali, i mnoge stolarije naručene kod Adama. Klupe, urađene u Adamovoj radionici i danas postoje u dotičnoj crkvi.
Krajem istog meseca (26.6.1893) dobili sina, Karla. Ali Adam od svoje prvobitne vizije nije odustao. Sve više cimbalome radio, uglavnom po sistemu Schunda. Tehniku je u tolikoj meri usavšio, da jedva mogao zadovoljiti potražnju. Pored toga prvi put počeo raditi primove. Zatim i druge (manje) trzalačke instrumemnte. Neke stvari – napr. kontrabasove - uvozio iz Češke. Međutim carine za muzičke instrumente, bile toliko visoke, da je Adam počeo naručivati samo tkz. “korpuse” (dakle samo tela kontrabasove) a ostale delove sam uradio. Dve godine kasnije, 17. 9. 1895. rođena im je kćerka Rozalija ------------------------------------------------------------------------------ Godine 1896. je Adam doživeo svoj prvi veliki uspeh. Na međunarodnoj izložbi u Budimpešti – za izloženi cimbalom – dobio posebno priznaje i spomen plaketu. BP1896a.jpg Last edited by Ernest Arnold; 03-12-2007 at 02:39. |
#49
|
||||
|
||||
Biografija Adama Kudlika
Godine 1898, Adam je konačno ostvario svoj san. Pored Zanatske Komore u Subotici, otvorio svoju prvu radnju, za prodaju muzičkih instrumenata. Zgrada u kojoj je bila radnja, nija bila suviše moderna, ali je bila na prilično prometnom mestu. Srećom, imam fotografiju iz tog vremena.
1898a.jpg Današnjoj generaciji nije naodmet objasniti, da ta lampa (ulično osvetljenje) ispred radnje, radio na gas! Naime nešto ranije napravljen u Subotici gasovod, prava tehnička revolucija onog vremena. Nekako u isto vreme postao “hit”, da devojke iz imućnijih familija uče svirati na nekom instrumentu. I to: srpkinje, hrvatice i bunjevke na harmonici, a mađarice na cimbalomu. Adam jedva stigao zadovoljiti potrebe. Tada je već imao nekoliko šegrta i pomoćnika. Cimbalome tako reći serijski proizvodio. Harmonike uvozio iz Češke. U isto vreme je počeo razmišljati i o proizvodnji žica za intrumente. Naime u ono vreme su počeli pojaviti u prometu – masovnije – metalne žice. Do tada su “žice” uglavnom napravljene od ovčijeg creva. Adam je doneo odluku. Iz Češke naručio mašinu za pletenje žica. Od tog momenta promet kod Adama naglo povećan. Adamova žena Marija, bila vrlo obrazovana i umešna žena, za kratko vreme naučila tehniku pletenja žica. Pošto o električnoj energiji nije bilo ni govora. šegrti su “kurblali” mašinu, a Marija pletela žice. Postepeno počeo izrađivati gotovo sve vrste trzalačke instrumente, a gudalačke popravljao. Primovi su priča za sebe, o tome ćemo u posebnom poglavlju govoriti. -------------------------------------------------------------------- (Napomena uz pojam ŽICE. U mađarskom jeziku (i u nekim ne-slavenskim jezicima), reč "žice za muzičke instrumente" , sam po sebi ne objašnjava, od kakvog je materijala "žica" napravljena). Last edited by Ernest Arnold; 03-12-2007 at 13:34. |
#50
|
||||
|
||||
Da,samo nastavite u istom ritmu,treba napravit knjigu neku od tog svega
__________________
Glazba je zvonka radost |
#51
|
||||
|
||||
Gitara KK
Quote:
Evo akustična gitara izrađena u Karlovoj radionici 1941 god. KK-gitar.jpg Last edited by Ernest Arnold; 03-12-2007 at 02:42. |
#52
|
||||
|
||||
Kudlikovi primovi
Istorijat primova
(Naglašavam, nisam nikakav stručnjak na ovom području! Ono što ovde opisujem, sastavio sam na temelju memoara moje majke i usmene predaje. Ukoliko neko ima nešto korigovati, neka bude slobodan. Neću se naljutiti! Naprotiv, bit će mi drago, ako nešto novo saznam). ---------------------------------------------------------------------- Do kraja 1800-ih godina, primovi su izrađeni, nalik na gitare. (Prva slika). Jednom je neko Adamu doneo kornjaču, da od toga napravi prim. Uspeh je bio potpun. (Druga slika). Međutim potražnja za takvim primovima bila tolika, da Adam nije mogao nabaviti dovoljno kornjača. Uzgred rečeno za ovu svrhu, močvarske kornjače nepogodne, s obzirom, da vremenom raspadaju. A rečnih kornjača u okolini Subotice nema. Adam je tada odlučio napraviti “imitaciju” kornjače od drveta. (Slika 3). Inovacija je prihvaćena sa strane tržišta, i Adam je tada serijski proizvodio takve primove. Vremenom je oblik doterivan, i zadobio danas poznati izgled. (slika 4.) prim-1.jpg prim-2e.jpg prim-3.jpg prim-4.jpg Objašnjenje: Prva tri primova su radovi Adama Kudlika. Četvrta, Bele Kudlika. Last edited by Ernest Arnold; 03-12-2007 at 19:13. |
#53
|
||||
|
||||
Evo do sada nisam progovarao na forumu ali ova biografija me jednostavno natjerala. sve pohvale!!!!!! ... i jedva cekam nastavak
|
#54
|
|||
|
|||
primovi
Zanima me jel su ovi primovi sa slika među prvim primovima, mislim jel je Karlo prvi radio primove koji izgledaju kao danas ??
Jel je samo Karlo Kudlik radio takve tambure, pa su drugi majstori po njemu to radili?
__________________
"Dobar muzičar nije onaj koji zna kad odsvirati koju notu... nego onaj koji zna kad notu ne treba odsvirati" |
#55
|
||||
|
||||
Kudlikovi primovi
Quote:
Ovo je dobro pitanje! Ono što zasigurno znam, da je već Adam postepeno menjao oblik. Adam nam je pričao, da prilikom eksperimentisanja, (prezalak iz jedne forme u drugi) mnogo "škartova" pravio. On je znao razbiti, neuspele komade, da bi sačuvao ugled firme! Kada je oko 1920 god. (o tome ću još opširnije pisati) uveo mehanizaciju, tj. frezovanje na grubo, radi ubrzanja proizvoda, valjda je onda zadobio danas poznati oblik. Koliko kasnije Karlo menjao (ukoliko jeste) oblik to ne znam. Ko je koga imitirao? U tu problematiku ne bi smeo ulaziti! Jednostavno nemam informacija, osim toga nikoga ne želim uveriti, da su upravo Kudlikovi bili pioniri na tom području. Last edited by Ernest Arnold; 05-12-2007 at 14:48. |
#56
|
||||
|
||||
Kudlik Adam, biografija
Adam već posle nekoliko godina bio svestan, da – ako promet ovakvom tempom povećava - u ovoj radnji ne može dugo raditi. Tražio je pogodnije mesto.
1903 godine, čuveni bankar iz Subotice, zvan Kunetz, sagradio je u samom centru u ulici Eötvös, (sada, Štrosmajerova 20. Zgrada i sada postoji sa istom fasadom) jednu zgradu, predviđen zanatlijama. Adam je pogledao prostorije, i već iste godine preselio radnju na novo mesto. Prema ulici je bila prava luksuzna prodavnica, iza toga radionica, i prema dvorištu jedan stan. U svakom pogledu, kao da je stvoren za Adamove potrebe. Másorik-2.jpg Adam je trudio da što više poveća izbor robe, ali je mnogo truda uložio da sačuva kvalitet. Cimbalom još uvek je bio jedan od najtraženijih instrumenata. Zatim primovi itd. Sve do sada nisam naišao ni na jednu nalepnicu, koju je Adam koristio (ako uopšte koristio), u trzalačkim instrumentima. Ali sam našao nešto zanimljivo, i to suvi žig, utisnut u taj prim, koju sam već postavio u prethodnom postu, kao “imitaciju” kornjače. száraz-1.jpg Iako Adamov moto bio: Kvalitet je najbolja reklama, na njegove reklame naišao sam u mnogim dnevnim i nedeljnim listovima. KÁ-rek-1906-2.jpg plusz-rekl.jpg Last edited by Ernest Arnold; 05-12-2007 at 20:08. |
#57
|
||||
|
||||
Kudlik Adam biografija
Iste godine, (1903) kada je Adam preselio radnju na novo mesto, ordžana Državna Izložba Zanatstva – u Senti. I Adam je učestvovao na sajmu i osvojio prvu nagradu, zlatnu plaketu, sa jednim cimbalmom po sistemu Schunda.
O tom događaju i dnevni listovi pisali, pravili reportaže. zenta2a.jpg zenta2b.jpg zenta2c.jpg KÁrekl-1906.jpg |
#58
|
||||
|
||||
Quote:
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit |
#59
|
||||
|
||||
Kudlik Adam, biografija
Doživljaj stoleća!
Kad neko pročita ovaj događaj, pa će reći, preterao sam – barem što se tiče naslova – ima pravo! Ali i “forumaši” moraju shvatiti, da ja iz sasvim drugog aspekta gledam, na sva nova otkrića, i više sam “opsednut” osećanjima, nego što me zanimaju suvi podaci. Kada sam – u ono vreme – ozbiljnije počeo iztraživati istorijat Kudlikovih, jedan od mojih skrivenih želja bila, da naiđem na jedan cimbalom, izrađen u Adamovoj radionici, pa makar bio a stanju raspadanja. Najviše nade sam položio i Muzeju Muzičkih Instrumenata u Budimpešti. Ali, oni su me začas “ohladili”! Oni od Kudlikov instrumenata nemaju baš ništa! Kasnije sam počeo raspitivati na sve strane, bez rezultata. Čak – kada sam bio u nekim svatovima – pitao aktivne cimbaliste, dali mi mogu pomoći? Dobio sam negativan odgovor. Neki nisu ni čuli za Kudlikove. Pre nekoliko godina – kada sam već imao prilično materijala – posetio sam moga brata u Senti. Očigledno, uspeo sam “zaraziti virusom” istraživanja. Naime posle toga i on je počeo tragati. Prošle zime sam dobio obaveštenje od njega, da je negde našao jedan Adamov cimbalom. Nisam mu verovao. Kada mi je poslao neke slike, sa nevericom gledao. Da li je to uopšte moguće. I gde je cimbalom? O tome ništa nije pisao. Ovog leta sam nazvao telefonon da ću ga posetiti. On me zagonetnim glasom upitao: “Možda i želiš dotaknuti cimbalom”? “Upravo o tome se radi- odgovorio sam bratu”. Kada sam stigao u Sentu, tek tada odao “tajnu”, da cimbalom upravo se nalazi u Senti. Ne ulazim u detalje kako je pronašao, jer od toga moglo bi napisati poseban roman. Dakle otišli smo da pogledamo cimbalom. Kada sam ugledao nisam verovao očima. Pre svega, instrumenat u takvom stanju, da uz malo doterivanja moglo bi i koristiti. cimb-01.jpg Cimbalom, - po sistemu Schunda - izrađen u Adamovoj radionoci. cim02.jpg Adamova oznaka na cimbalmima Počeli smo detaljnije proučavati, i otkrili smo, da na četiri ugla cimbaloma nalazi četri sistema otvora. Jedan otvor je možda oko 20 mm širine. Sa mnogo muke razvukli žice i provirili smo kroz jedan otvor. I što smo videli? Jednu nalepnicu, ali pokrivenu debelom prašinom. Otišli smo kući, doneli niz malih sijalica, džepnih lampica, štapiće sa vatom itd. Očistili smo nalepnicu, progurali smo malu sijalicu kroz otvor i počeli proučavati. Kao prvo, na nalepnici se vide plakete iz Budimpešte 1896, zatim iz Sente 1903. Moj brat i još jedan naš prijatelj sa užasnim mukama razvukli debele žice, i ja sa digitalnim fotoaparatom napravio nekoliko snimaka. Ne moram naglasiti, da je to bio pravi žonglerski posao. Evo nekoliko snimaka. cim03.jpg Sistem otvora na cimbalomu cim04.jpg cim05.jpg Zatim smo prepisali tekst, koji je ispod plakete otštampan. Da vas ne gnjavim sa mađarskim tekstom, odmah pišem u prevodu. Evo: ------------------------------------------------------ Adam Kudlik Izrađivač muzičkih instrumenata Subotica Osnovano 1887. Cimbalomi, violine, harmonike, tambure, čelične žice, žice od creva, i sve vrste potrebštine u vezi muzičkih instrumenata. Riblja pijaca ------------------------------------------------------- Na osnovu svega toga možemo zaključiti sledeće: 1. Da je cimbalom napravljen između 1903-1914. Naime Adam posle 1914. god. nije više izrađivao cimbalome. 2. Godina osnivanja (1887) – po svojoj prilici – štamparska greška. Adam sigurno nije pogrešio čitavih dve godine. 3. Da su “žice” od creva, izrađene čak i početkom 20. stoleća 4. Kao lokacija radnje: ”Riblja pijaca” za mene nešto sasvim novo. Adam je uglavnom naznačio – kao mesto radnje – glavnu poštu, - ili preko puta glavne pošte. Vrlo retko naziv ulice i broj kuće. Činjenica je, da je riblja pijaca (u ono vreme) bila između glavne pošte i Adamove radnje, ali sve do sada nigde nisam čitao, da je on na takav način naznačio u reklamima. ---------------------------------------------------------------- Napomena. Ne bi želio ulaziti u bezpotrebne detalje, ali ako neko imalo zna mapu Vojvodine, može biti zbunjen, zašto sam čekao toliko meseci, sa posetom moga brata, kad je Senta svega 50 km. od Subotice? Radi se o tome, da kao penzioner sada (već skoro 12 godina) živim u Mađarskoj, kod svoje kćerke. I to u gradu Kapošvar. A to je 250 km. od Sente. A nisam više ni tako mlad! Last edited by Ernest Arnold; 08-12-2007 at 18:33. |
#60
|
||||
|
||||
poruka
Poruka “forumašima”
U ono vreme – kada sam posato član ovog društva – nisam ni tražio, da li postoji bilo kakav “propis”, što se tiče oslovljavanja. Ali jednom prilikom “Svita” me upozorio, da je kod nas običaj, da smo mi svi na “TI” bez obzira na godine. Nisam bio suviše iznenađen, s obzirom da sam član nekoliko društava za istraživanje porodičnog stabla (npr. AKdFF, AKuFF i sl.). A kod njih je isti običaj. Dakle svi su na “TI”. Pošto - pretpostavljam, - da pripadam među najstarijima, predlažem, da bez ikakve “uvertire” prelazimo sa svima, na taj način oslovljavanja. |
|
|