Razvoj moderne tambure

[Korisnik]

Evo, interesira me tko ima najstariju tamburu, ali normalno, da je još u "voznom stanju".Možda ne bi bilo loše da vidimo kad su s uopće počele svirati tambure. Da li netko ima kakav podatak koji su i kada su počeli svirati prvi bendovi ili kako se god nekad zvali. Vidim po ovim postovima da se dosta nagađa bilo to riječ o majstoru koji je napravio tamburu, bilo to riječ o nekim svircima koji su negdje svirali. Imam osjećaj da se dosta površno pozna neka povjest tamburaške glazbe. Molim Vas razuvjerite me.
Hvala!

[tamish]

pretpostavljam da misliš na "moderne" tambure kakve se danas uglavnom sviraju, iliti "sremske"?

[pavao1710]

evo da i ja nkj velim na ovoj temi...ja mogu rec samo da imam jedan prim iz 1929.g.,al nije to ni priblizna starost naspram nekim tamburama

[Svitac]

Evo npr. jednog prilčno starog "bajsa"
http://www.muzej-sisak.hr/hrv/stalni_slika_bajs.php

[_maestro_]

Originally Posted by Korisnik

Imam osjećaj da se dosta površno pozna neka povjest tamburaške glazbe. Molim Vas razuvjerite me.
Hvala!

jesi li pogledao OVU temu. od adama kudlika s kraja 19. stoljeća, do bele, koji je živio do pred kraj 20.stoljeća.

povijest tambure, praktički iz prve ruke.
tambura (pogotovo ovakva kakvu danas mi sviramo) ima puno kraću povijest od nekih drugih instrumenata, i po svemu sudeći najstarije tambure su negdje s početka 20. stoljeća.

one priče o paji kolariću, o tamburašima iz 19. stoljeća su više neka prapovijest.
ima u novom sadu muzej gdje čuvaju tamburu marka nešića (koji je btw. bio aktivan između 2 svjetska rata). ta tambura i ne liči previše na suvremene tambure.

uglavnom, vrlo sam nakostriješen kad mi netko ide pričati o tome kako je tambura (koju obično prodaje) stara 100 godina.

ovo sve što pišem je deja vu, već je raspravljano o tome na forumu, pa molim tamisha, ako se sjeća da stavi link na tu temu... ja je ne mogu naći, ali se sjećam da je tamish stavio dosta interesantnih starih slika.

[tamish]

MNOGO pre no što je Branko Radičević opevao: “Tambur, tambur sitna tamburice, udri pobro u sićane žice”, narodni pevač je uz gusle često zborio: “Udarilo Ture u tamburu, u tamburu sitno kucajući”. Da to nikako nije slučajno, tvrdi turski muzikolog Mahmud R. Gazimihali, koji svedoči da je vrsta dugovratih tambura - “saz” bila poznata u našim krajevima već u devetom veku, mnogo pre dolaska Osmanlija. Najstarija tambura u Vojvodini je “samica” ili “razbibriga”, “dangubica”, “tikvara”, kako je još nazivaju. Od nje su se vremenom razvile tambure različitih oblika i veličina.
- U mome mestu rođenja Sremskim Karlovcima, u Gornjem kraju, momci su udarali u tambure koje su imale kruškast oblik i dugačak vrat, a na njima su bile četiri žice, po dve udešene na istom glasu - sećao se Pera Ž. Ilić (1868-1957), tamburaški prvak među Srbima, tvorac savremene sremske tambure i orkestracije.
Ilić je rad na tamburi započeo 1875. godine, a prvu reformu izveo 1885. uvođenjem polutonova u dvoglasnu tamburu. Njegovu prvu tamburašku kompoziciju, “Hercegovačko kolo” sa kraja 19. veka i danas čuva Novosađanin Tihomir Tapavica, kolekcionar tambura i violina.
- Veliki doprinos izradi tamburaških instrumenata i razvoju muzike dale su učiteljske škole u Subotici i Somboru, otvorene u 19. veku, u kojima su bili obavezni gudački i trzački instrumenti - objašnjava Tapavica, pokazujući svoju bogatu kolekciju tri veka stare samice, basprime, šargije i tambure prvih graditelja - Franje Horna iz Subotice (1836), Raba Karla iz Sombora (1861) i Tome Vidakovića.
Na prvoj jugoslovenskoj konferenciji tamburaških stručnjaka 1958. godine u Novom Sadu, stvoreni su uslovi za jedinstvo svih tamburaških sistema - prva i druga bisernica, prvi i drugi brač, E-brač, čelo, bugarija i bas. Početkom 20. veka u Vojvodini je bilo 58 profesionalnih tamburaških orkestara koji su svirali širom Evrope, dok je 1990. godine severno od Save i Dunava delalo 104 omladinska i 30 dečjih orkestara.
U poslednjoj deceniji minulog veka najpoznatija banda “Osam tamburaša” Janike Balaža, najveće obeležje Petrovaradinske tvrđave, raspala se ubrzo po Janikinoj smrti.

NEMILE PRILIKE
Nemile prilike u tamburaškoj muzici najbolje oslikava 1995. godina kada je u celoj Vojvodini bilo samo deset aktivnih tamburaških orkestara, a pesma se mogla čuti u samo nekoliko kafana - priča Višeslav Petković, voditelj emisije “Duel struna” RTV Vojvodine. - Jedino mesto gde je tamburica uvek živela je selo Deronje, kraj Odžaka, i čuvena kafana “Kod babe Živane” gde se pesma plaćala džakom žita.
izvor

http://www.novosti.rs/code/navigate....e,%20tamburasi

[nido]

zbog ovoga žutoga je Đena legenda i valjda rekao da je tambura dvesta godina stara

[IvanZU]

...ja sam susreo u literaturi spominjanje majstora Tome Vidakovića sa lokacijom u Subotici, da li je to to, ne znam, imam negdje i na listi nekoj pa ću okačit, možda subotičani bolje znaju o kome je riječ, po mome, to nije taj čovjek, al nemam dokaze, slikat ću taj popis pa ću stavit ovdje možda nekog asocira....

[tamish]

Originally Posted by tamish

[b][color="DarkOrange"]... tambure prvih graditelja - Franje Horna iz Subotice (1836), Raba Karla iz Sombora (1861) i Tome Vidakovića.

Dali znate da je prvi begeš, daklem tamburaški bas, napravljen od jednog starog kontrabasa krajem XIX veka u radionici Karla Raaba u Somboru?

[IvanZU]

Originally Posted by tamish

Dali znate da je prvi begeš, daklem tamburaški bas, napravljen od jednog starog kontrabasa krajem XIX veka u radionici Karla Raaba u Somboru?

...slučajno, znamo, i to iz "naših novina" jer je savremenik tog doba B.Rajić negde pre 1918 godine, napisao odnosno zapisao da je Bas (begeš) K.Raaba/F.Horna ponovo vraćen na gudački kontrabas po direktivi A Ugarskog kapelnika H. Webbera, a posao poveren radionici Vidakovics Martona, jer se radilo o iznimno retkom i vrednom kontrabasu.

EDIT
...najvjerovatnije se radilo o ovakvoj ili sličnoj formi basa (sa sličice), a još je vjerovatnije da je striček Marton bio jako, jako, al stvarno jako, najjače , plaćen za posao reparacije/izrade tako da sam skoro siguran da uopće nije imao potrebu dodatno pravit iliti hiper-aktivno-masovno ostale tamburice.

[tamish]

...pa di su mu čivije?????

[IvanZU]

Originally Posted by tamish

...pa di su mu čivije?????

...Jardanyi (upečatljivog prezimena) je umeo da svira i bez čivija!

[tamish]

Originally Posted by IvanZU

.... po direktivi A Ugarskog kapelnika H. Webbera, a posao poveren radionici Vidakovics Martona, jer se radilo o iznimno retkom i vrednom kontrabasu.

zainteresovao si me pa sam po netu prokrstario...i čak našao spomenik koji je ovekovečio taj dogovor reverzibilne konverzije begeša u kontrabas!!!!

[IvanZU]

Originally Posted by tamish

zainteresovao si me pa sam po netu prokrstario...i čak našao spomenik koji je ovekovečio taj dogovor reverzibilne konverzije begeša u kontrabas!!!!

....znači, možemo sa sigurnošću ustvrditi da su mađarski majstori kako u kasnijem periodu tako i od najranijih dana razvitka tambure ostavili neizbrisiv trag, koji nam se iz današnje perspektive možda čini beznačajan ali svjesni smo da su dali oooogroman doprinos. Ili nismo? Ja sam čak čuo da postoji i "mađarski ton tambure". Možda sam ja jedini koji je to čuo!? Onda sigurno postoji i srpski, hrvatski i slični "ton" tambure!!! huhu hrhr srsr itd

[Benito]

Naiđoh na zanimljiv linak: http://www.ebay.de/itm/KONTRABASS-DO...50951963230%26

Dakle, netko prodaje skenirane stranice starih kataloga violončela i kontrabasa, 20-ak skeniranih kataloga na jednom CD-u. I sad ima par stranica koje čovjek postavi kao uzorak, a na njima se nađe ovo:



Piše da je to "Basso Tamboura". Ne znam godinu iz koje je katalog niti majstora čiji je katalog, ali eto, bilo mi ovo zanimljivo pa reko da podijelim sa svima...